Predsjednik RS

Cvijanović na Mrakovici: Republika Srpska nas čuva i zato i mi moramo da čuvamo nju

DODIK: DA NEMA REPUBLIKE SRPSKE NE BI BILO NI OBILJEŽAVANJA NA KOZARI
  • Željka CVIJANOVIĆ: Moramo poštovati slobodu koju uživamo. Kozara je primjer kako se moglo preživjeti u teškim vremenima. Kozara je zato majka za sve nas, odakle god smo dolazili, ali isto tako i velika obaveza za naše institucije i svakog našeg pojedinca i građanina, da vjeruje u ono što je ispred nas
  • Milorad DODIK: „Kozara ne pripada samo nama, ljudima sa Kozare, nego i baštini cjelokupnog srpskog naroda“

PREDSJEDNIK Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da je Kozara jedan od najboljih pokazatelja kako život može da pobijedi smrt i onda kada je smrt bila toliko zastrašujuća i uzimala tolike žrtve.

„Ne postoji stvar koja će nas odmaći od onog što se zove jaka Republika Srpska. Zato što nas Republika Srpska čuva i mi moramo da čuvamo nju, naravno, sjećajući se svih momenata iz prošlosti“, poručila je Cvijanovićeva na Mrakovici u obraćanju povodom obilježavanja 77 godina od Bitke na Kozari.

Ona je naglasila da ne smije biti mjesta naivnosti, da se mora znati da je bilo mnogo grešaka u prošlosti i mnogo vremena koja su postala ili bila objašnjavana na sasvim drugačiji način.

Cvijanovićeva je ukazala da mnogo žrtava nikada nisu dobile, ni domaću, ni međunarodnu pažnju, a obaveza današnjih i budućih generacija je da ispravljaju takve greške.

„Moramo poštovati slobodu koju uživamo. Kozara je primjer kako se moglo preživjeti u teškim vremenima. Kozara je zato majka za sve nas, odakle god smo dolazili, ali isto tako i velika obaveza za naše institucije i svakog našeg pojedinca i građanina, da vjeruje u ono što je ispred nas“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je uvijek vjerovala u Republiku Srpsku i sposobnost njenog naroda da preživi svakakva vremena i da postane politički pametniji, da razumije da se ne smije ni na politički, ni na bilo koji drugi način igrati sa onim žrtvama koje su stajale ili stoje iza naroda, niti sa slobodom koju danas uživa, a pogotovo ne sa onim što predstavlja institucionalni okvir i zaštitu za budućnost.

„Republika Srpska je jedina garancija naše budućnosti. Zato naša pažnja mora da bude usmjerena na obavezu da gradimo i razvijamo Republiku Srpsku kao naše glavno opredjeljenje“, navela je Cvijanovićeva.

„Kozara ne pripada samo nama, ljudima sa Kozare, nego i baštini cjelokupnog srpskog naroda“, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Obraćajući se na Kozari, on je istakao da je državna politika tadašnje Hrvatske bila da se Srbi ubiju i da nestanu i da je obaveza svih nas da zajedno obilježavamo važne događaje.

„Da nema Srpske ne bi bilo ni obilježavanja na Kozari“, poručio je Dodik.

On je istakao da je Kozara epopeja stradanja, muke i patnje svih onih koji su položili svoje živote za slobodu, ali isto tako i ponos za buduća pokoljenja i generacije.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su hor „Una“ iz Novog Grada, koji je pod vodstvom dirigenta Gorana Vulete pjevao himne Republike Srpske i Srbije, glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Radenka Ševa i Udruženje za očuvanje tradicije Prijedor.

Prethodili su parastos kod Spomen krsta i polaganje vijenaca u spomeničkom kompleksu Mrakovica.

Skupu, koji su zajednički organizovali resorni odbori vlada Srpske i Srbije, prisustvovali su ministri u Vladi Republike Srpske Duško Milunović, Neđo Trninić, Srđan Rajčević, Lejla Rešić i Petar Đokić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, izaslanik predsjednika Skupštine Srbije Veroljub Arsić, zamjenik ruskog ambasadora u BiH Aleksej Kerestedžijanc i gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković.

Skupu su prisustvovali predstavnici SUBNOR-a, Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Republike Srpske i Srbije, brojnih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, OEBS-a, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, te više stotina građana – poštovalaca tekovina NOR-a iz zemlje i inostranstva.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana. Simbol je stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno 40.000 civila, a 68.000 je zarobljeno i odvedeno u logore.

 

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar