Predsjednik RS

Cvijanović: Predstoji duga, vjerovatno i iscrpljujuća borba, ali se BiH mora dovesti u red

POVODOM NAPADA NA DODIKA: „NAJLAKŠE JE NEKOM PROBLEMU DATI IME I PREZIME...“
  • „Mi nismo nimalo naivni i prepoznali smo šta se dešava sa Ustavnim sudom i da on počinje ne samo da liči, nego i da biva ono što je u prošlosti bio visoki predstavnik Ustavni sud izašao iz svog mandata kada je rekao da se imovinska pitanja regulišu isključivo na nivou BiH
  • Bošnjacima ne odgovara reforma pravosuđa, jer bi se onda uklonili svi nametnuti neprirodni i vještački mehanizmi poput visokog predstavnika ili stranih sudija u Ustavnom sudu, koji rade njihov politički posao
  • Bošnjačke partije i Ustavni sud zajedno djeluju,  a bošnjačke partije su već najavile neke druge zakone… Ništa više se ne dešava sa maskama i u rukavicama već postoje otvorene političke prijetnje

PREDSJEDNIK Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da predstoji duga, a vjerovatno i mnogo iscrpljujuća borba, ali da se BiH mora dovesti u red i pretvoriti u pravnu državu.

Cvijanovićeva je za Radio Beograd rekla da čak i iz EU imaju licemjeran stav da BiH sa ovim nivoom međunarodne supervizije i sa stranim sudijama ne može da bude legitimna, da se kreće ka EU i postane članica.

Ona je naglasila da strane sudije u Ustavnom sudu BiH definitivno umanjuju legitimitet i suverenitet same BiH.

Na pitanje šta će se desiti nakon roka od 60 dana, kada predstavnici Srpske u zajedničkim organima treba da podnesu izvještaj o zaključcima parlamenta Srpske o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je rekla da će, ako ne bude donesen zakon o prestanku mandata stranim sudijama u tom sudu, biti određen drugi set koraka i mjera, o čemu sada ne može da govori.

„Vratićemo se u Skupštinu da izvijestimo, a već sada znamo neke moguće stvari o kojima ćemo izvijestiti. Imate bošnjačke političare koji kažu da neće izvršavati dejtonske obaveze i to ne nailazi na bilo kakvu osudu“, napomenula je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je podsjetila na pokušaje da se ukine identitet Srpske, a sad se razvlašćuje i oduzima imovina, odnosno prešlo se na praktični teren koji duboko zadire u imovinska pitanja i služi za razvlašćivanje.

„Na to se mora reagovati političkim i pravnim sredstvima, što Srpska i radi. I tu nema ničega rušilačkog i avanturističkog. Imate pravo da u ime građana kažete da se nađu rješenja, ako nisu u skladu sa Ustavom. Ako želimo da živimo u državi reda, a ne nereda, onda moramo imati pravnu sigurnost, a ne možemo ako institucije ne rade svoj posao u skladu sa Ustavom“, dodala je Cvijanovićeva.

Iako Ustavni sud treba da bude najviše mjesto gdje se štiti ustavnost, Cvijanovićeva je rekla da je nije iznenadila odluka da preknjiži poljoprivredno zemljište Republike Srpske na nivo BiH, jer već godinama donose odluke usmjerene protiv interesa Srpske koje su suprotne Dejtonu i Ustavu.

„Mi nismo nimalo naivni i prepoznali smo što se dešava sa Ustavnim sudom i da on počinje ne samo da liči, nego i da biva ono što je u prošlosti bio visoki predstavnik“, rekla je Cvijanovićeva i ocijenila da je Ustavni sud izašao iz svog mandata kada je rekao da se imovinska pitanja regulišu isključivo na nivou BiH.

Ona je ocijenila da Bošnjacima ne odgovara reforma pravosuđa, jer bi se onda uklonili svi nametnuti neprirodni i vještački mehanizmi poput visokog predstavnika ili stranih sudija u Ustavnom sudu, koji rade njihov politički posao.

„Pokušavaju da nam suze prostor za kritiku i kažu da su to dejtonske kategorije. Jesu, ali niko nije dao pravo ni Ustavnom sudu BiH, ni visokom predstavniku da krše Dejton i dejtonski ustav“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da Parlamentarna skupština BiH može ući u proceduru da strane sudije zamijeni domaćim, ali da se to nikada nije desilo, jer su čuvali Ustavni sud kao oruđe da jednog dana preuzme ulogu visokog predstavnika.

Bošnjačke partije i Ustavni sud, napomenula je Cvijanovićeva, zajedno djeluju, a bošnjačke partije su već najavile neke druge zakone, te da se ništa više ne dešava „sa maskama i u rukavicama“ već postoje otvorene političke prijetnje.

Cvijanovićeva je naglasila da uporno govori da reforma pravosuđa treba da bude sprovedena na ispravan, širok, pravedan, konstruktivan i zadovoljavajući način, ali da je pogrešno što je međunarodni faktor i bošnjački politički elementi smatraju za otimanje nadležnosti Srpskoj i prenošenje na nivo BiH.

Ona je ponovila da Republika Srpska želi profesionalno, politički nezavisno pravosuđe, ali se, čim se to kaže, odmah dobije i odgovor da se ruši BiH, te podsjetila na situacije u kojima se strane diplomate raspituju za neke predmete u Tužilaštvu, čak traže i njihovo pokretanje.

Cvijanovićeva je podsjetila na potpunu saglasnost najvećih partija srpskog i hrvatskog naroda da strane sudije moraju da odu i da situacija nije podnošljiva.

Cvijanovićeva je ukazala na kontradiktorne odluke Ustavnog suda i apsurd da postupa drugačije po istim apelacijama u vezi sa imovinsko-pravnim pitanjima, te kao primjer navela da je u slučajevima apelacija Alije Izetbegovića i Sulejmana Tihića donio odluku da imovina pripada entitetima, kao i odluku da zemljište u distriktu Brčko pripada tom distriktu, a da se ta ista stvar sada osporava Republici Srpskoj.

Ona je napomenula da su Bošnjaci najavili da neće podržati zakon o Ustavnom sudu BiH jer znaju da su stranci u tom sudu njihov politički alat, što više i ne kriju, kao i da je zastao razgovor o liniji razgraničenja između entiteta, jer Bošnjaci kažu da o tome neće da razgovaraju.

„Oni nisu spremni za dijalog zato što su uvijek bili ohrabrivani da ga ne prihvataju“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da u tome vidi najveći deficit koji je Srpskoj donio međunarodni faktor, a najviše visoki predstavnik.

„Dovoljno sam dugo u politici da se sjećam vremena kada domaći političari postignu dogovor, a onda OHR razvaljuje taj dogovor“, rekla je Cvijanovićeva.

Prijetnje sankcijama koje je poslije razgovora sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom Republici Srpskoj uputio ambasador SAD U BiH Erik Nelson, Cvijanovićeva je nazvala tipskom reakcijom, te pojasnila kako svi stranci uvijek ponavljaju da se odluke Ustavnog suda BiH moraju poštovati.

„Mi znamo da će se poštovati takve odluke u normalnoj državi gdje normalno pravosuđe radi svoj posao, gdje nije pod uticajem nijedne političke, etničke grupe, stranaca, ali mi ovdje ne govorimo o takvom pravosuđu“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da je za ljude u Republici Srpskoj najvažnija njena dejtonska kategorija sa svojim ovlaštenjima i nadležnostima, koja treba da živi politički, ekonomski, socijalni i drugi život, što je i početak i kraj kada je riječ o Dejtonu.

Cvijanovićeva je navela da je činjenica da su Republika Srpska i Federacija BiH /FBiH/ zajedno napravile državu i da je Dejton uzeo u obzir ono što je postojalo.

„Republika Srpska je nastala prije rata, 9. januara 1992. godine. Odmah nakon toga je dobila svoj Ustav i funkcionisala efektivno prije ratnih sukoba. Međutim, oni pokušavaju da delegitimišu taj period. Sada kažu:`Ima samo Dejton i nema ništa osim Dejtona`. Upravo je to na liniji obračuna sa obilježjima Republike Srpske. I zastavu su htjeli da ospore, pa eto nije uspjelo i Dan Republike Srpske – 9. januar „, podsjetila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je poručila da građani Srpske hoće državu koja znači pravnu sigurnost, da vide to jedinstvo, ali ne zna da li će to partije ispoštovati.

„Isto tako znam da su mnoge partije, koje nisu slušale građane, izgubile silne glasove na prethodnim izborima“, napomenula je Cvijanovićeva, te dodala da je do partija da razmišljaju kako će se ponašati.

Ona je naglasila da nju interesuje šta misli narod i da je krajnje vrijeme da se prestane razvlašćivati Republika Srpska, već da se živi u normalnom ambijentu, da niko nikoga ne napada, već se treba usmjeriti na druge važne stvari.

Cvijanovićeva je rekla da je srpski narod u Republici Srpskoj „politički misleći narod i narod koji razumije procese“, a da Hrvati razumiju da je njih i njihova prava doveo angažman, zajednička sprega bošnjačke politike i stranog faktora.

Ona je rekla da u BiH postoji politička i životna frustracija dva naroda – srpskog i hrvatskog i svaki to ispoljava na svoj način, a da je stav bošnjačke politike da su superiorni.

Prema njenim riječima, to ukazuje da je „država mnogo bolesna“ i da je malo toga ostalo od Dejtonskog sporazuma.

Komentarišući to što SDA za krizu u BiH optužuje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Cvijanovićeva je rekla kako je najlakše nekom problemu dati ime i prezime umjesto da se rješava.

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar