Predsjednik RS

Cvijanović: Sarajevo nije najvažnije jer ne raspolaže nadležnostima za to

"BiH JE NEOZBILJNA ZEMLJA KOJA JE PROPUSTILA SVE SVOJE ŠANSE“
  • U BiH sve treba pod hitno rehabilitovati. Potrebno je stati na loptu i reći šta je racionalno i realno, a da niko nikome u BiH ne smeta. Stranci ovdje igraju igru i traže partnere koji će ostvariti cilj da se sve odlučuje u Sarajevu i da je ovaj grad najvažniji. Naravno da nije“
  • „U BiH su najvažniji entiteti i poželjno je da sarađuju s nivoom BiH. Zašto mi to ne možemo da ostvarimo? Nikakav krivac nije Republika Srpska nego krivac za nestabilnost u BiH leži u političkom Sarajevu, a ne u Banjaluci“
  • „Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma mnogo promjena je napravljeno u njemu intervencijom visokih predstavnika i kroz odluke Ustavnog suda BiH. Formirane su mnoge institucije koje nisu bile predviđene tim sporazumom, i sve to odudara od bazičnog Dejtona, a pod udar se stavljaju ljudi koji zagovaraju izvorni Dejton“
  • „Potrebno je koristiti sva predviđena pravna i druga sredstva da se migranti vrate tamo odakle su došli… Mi imamo samo dvije destinacije za njih, a to je ili ona odakle su krenuli ili ona kuda su krenuli. Migranti nisu sastavni dio naše politike ni naše vizije Republike Srpske“

PREDSJEDNIK Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je BiH neozbiljna zemlja zato što je propustila sve šanse i što su, urušavanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ljudi izgubili povjerenje u suživot.

Nema potrebe da nabrajam sve šanse koje je BiH imala. Umjesto da se gradi ambijent povjerenja, izvrtanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma na štetu Republike Srpske i Hrvata, ljudi su gubili povjerenje u nešto što se zove suživot“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da u BiH sve treba pod hitno rehabilitovati.

Potrebno je stati na loptu i reći šta je racionalno i realno, a da niko nikome u BiH ne smeta. Stranci ovdje igraju igru i traže partnere koji će ostvariti cilj da se sve odlučuje u Sarajevu i da je ovaj grad najvažniji. Naravno da nije najvažniji grad, jer ne raspolaže nadležnostima za tako nešto“, navela je Cvijanovićeva za RTRS.

Prema njenim riječima, najvažniji u BiH su entiteti i poželjno je da sarađuju s nivoom BiH.

„Zašto mi to ne možemo da ostvarimo? Nikakav krivac nije Republika Srpska nego krivac za nestabilnost u BiH leži u političkom Sarajevu, a ne u Banjaluci“, rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da je zagovornik poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a da o njegovim izmjenama mora postojati konsenzus.

„Intervencijom stranaca ili Ustavnog suda se neće nigdje stići, jer se onda legitimiše priča o nečemu sasvim drugačijem. A, kada nešto raspakujete i napustite jedan koncept, onda su vam sve opcije dozvoljene“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je u ovih 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma mnogo promjena napravljeno u njemu intervencijom visokih predstavnika i kroz odluke Ustavnog suda BiH, formirane su mnoge institucije koje nisu bile predviđene tim sporazumom, i sve to odudara od bazičnog Dejtona, a pod udar se stavljaju ljudi koji zagovaraju izvorni Dejton.

U vrijeme pandemije potrebna regionalna saradnja

Ona je napomenula da je u vrijeme pandemije virusa korona značajna regionalna saradnja.

„Ovo je vrijeme u kome je neophodno da sarađujete u okviru svojih zemalja, regionalno, ali i globalno. Nakon nekog vremena nesnalaženja situacija je poboljšana, što znači oživljavanje privrede. Još je dosta nepoznanica, ali se svi zajednički trudimo“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je potreban zajednički angažman za prevazilaženje ekonomskih i finansijskih problema.

„Republika Srpska i ostale zemlje su se trudile da prevaziđu situaciju. Nismo htjeli da smanjujemo plate da bismo očuvali nivo potrošnje, zatim smo intervenisali prema radnicima u privredi da bi bila sačuvana radna mjesta“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da se pokušavaju rehabilitovati veze s inostranstvom koje su bile prije pandemije.

„Neke stvari će ostati dugoročno opterećene. Pojedini sektori se dugo neće moći izbaviti, ali potrebna je aktivnost i zato je važno da imamo kvalitetan odnos Srbije prema nama, kao što smo i mi na raspolaganju Srbiji“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila nadu da će se stvari normalizovati kada je riječ o virusu korona.

„Da bismo prošli kroz ovaj privremeni period moramo voditi računa i o obrazovanju. Vraćanje učenika i nastavnika u škole je ogroman izazov i Vlada je radila dobar posao. Mislim da se našla dobra formula i sve zemlje imaju sličan sistem u obrazovanju za vrijeme virusa, a da li će se formula mijenjati – zavisiće od situacije“, rekla je Cvijanovićeva.

Migranti treba da se vrate odakle su došli

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je potrebno koristiti sva predviđena pravna i druga sredstva da se migranti vrate tamo odakle su došli.

Cvijanovićeva je istakla da neće biti migrantskih kampova u Srpskoj jer oni treba da se vraćaju odakle su došli, ako im već ne daju da kod njih dođu oni kamo su pošli.

„Mi imamo samo dvije destinacije za njih, a to je ili ona odakle su krenuli ili ona kuda su krenuli. Migranti nisu sastavni dio naše politike ni naše vizije Republike Srpske i svega onog što želimo od Srpske da napravimo, ni u političkom, ekonomskom, socijalnom, niti bilo kojem drugom smislu. Imate stalni problem. Ja žalim svakoga ko ima tešku sudbinu, ali ovo su kretanja druge vrste, ovo su organizovana kretanja, masovna, sa ciljem i sa ljudima koji su apsolutno neprovjereni i neprovjerljivi na ovaj način“, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Napomenula je da mnogi migranti varaju sistem jer imaju različite dokumente i dodala da želi da se stvari urede i da se preduzmu ozbiljne mjere na planu readmisije.

„Zamislite da kaže neko `nemamo turiste, imamo migrante`. Pa, jesu li se turisti kod nas tukli, potezali oružje, napadali policiju ili upadali u policijske automobile, obijali kuće? Ne, nego su migranti. Nisu ovo nikakvi turisti“, naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, bilo je ministara bezbjednosti u Savjetu ministara BiH koji su tvrdili da su migranti izmišljena tema, zatim onih koji su htjeli da se bore pa su podnijeli ostavku, pa je na kraju došao ministar Selmo Cikotić koji kaže da su migranti zamjena za turiste i da je zbog toga porasla potrošnja.

Cvijanovićeva je rekla da u Sarajevu postoji usađeni politički mentalitet oslanjanja na druge, ali je naglasila da je to nakaradan pristup, umjesto da se aktiviraju sopstveni mehanizmi i sami vidite šta treba da uradite po pitanju Granične službe i utvrđivanja granice.

„Ne možete biti ozbiljna zemlja ako vam može ulaziti ko hoće i kako hoće“, poručila je Cvijanovićeva.

Prolongiranje izbora dio velike manipulacije

Govoreći o predstojećim lokalnim izborima, ona je izrazila očekivanje da će oni proteći dobro.

„Nažalost prolongiran je datum izbora bez ikakvog razloga i to vidim kao sastavni dio velike manipulacije od trenutka izbora ovog sastava Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Dakle, to je za mene paket-aranžman“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona kaže da će, s obzirom na epidemiološkom situacijom, morati da se odrede pravila, kao što je to urađeno kada je riječ o odvijanju nastava u školama i na fakultetima, te dodaje da je sve izvodljivo, kada je riječ o poštovanju distance, broju ljudi na jednom mjestu.

„Mene brine manipulativna crta svega onog što je u vezi sa izborom CIK-a BiH“, navela je.

Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD, kaže da će Srpska prije, tokom i poslije izbora ostati stabilna, te da očekuje dobre rezultate za politiku koja postoji na republičkom nivou, odnosno preslikane rezultate na lokalnom nivou, jer to garantuje razvoj opština i dobru saradnju sa institucijama Srpske.

„To je dokazani recept da iz mnogih kriza možemo da izađemo, iako su nam mnogi predviđali kraj i krah i nemogućnost da se izborimo sa tim“, izjavila je ona.

Govoreći o najavi srpskog člana Presjedništva BiH Milorada Dodika da će tražiti mišljenje Narodne skupštine Srpske o memorandumu Centralne izborne komisije i američke agencije za izborne procese, ona je rekla da je dobro da se zatraži mišljenje i da se već prije sjednice Narodne skupštine vidi ko kako to posmatra.

Potrebno je više fleksibilnosti EU

Govoreći o kandidatskom statusu BiH u EU, Cvijanovićeva smatra da to neće biti brzo, dodavši da, kada bi postojala bolja sinhronizacija, bilo bi logično da se desi nakon nekoliko sprovedenih mjera iz 14 prioriteta.

„Bilo bi logično i da se kaže da je to taj nivo koji je potreban za kandidatski status, pa da se težim i ozbiljnijim pitanjima bavimo nakon toga“, rekla je Cvijanovićeva.

Međutim, naglasila je ona, EU ima autonomno i diskreciono pravo da donosi odluke, bilo je mnogo zemalja koje su ulazile u paketu, koje su u Uniju ipak ušle na osnovu određenih političkih odluka zato što EU može procijeniti.

Cvijanovićeva je kaže optimista da se može dostići kandidatski status za EU, koja je nesporno pomogla BiH, ali u ovom procesu treba pokazati malo više fleksibilnosti.

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar