Svijet

Đukanović u Ženevi tvrdio da je Crna Gora pod višestrukim udarima – iznutra i izvana

TVRDIO I DA SU MOLEBANI I LITIJE SPREGA CRKVE I VANSISTEMSKOG NACIONALIZMA
  • U govoru na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija u Ženevi rekao i da je `sprega` usmjerena na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana
  • Požalio se da se njegova vlast već u pripremi, a posebno nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti „suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu   

CRNA Gora se suočava sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana, rekao je danas Milo Đukanović.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore, on je održao govor na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija u Ženevi.

Đukanović je kazao da mu čast da se obrati u ime Crne Gore u Savjetu za ljudska prava po prvi put na nivou predsjednika države.

„I da time potvrdim našu snažnu privrženost zaštiti, unapređenju i ispunjavanju ljudskih prava i sloboda. Kao i podršku djelovanju i mandatu Savjeta. Isto tako i radu, integritetu i nezavisnosti Kancelarije Visokog komesara. Duboko vjerujemo i u doprinos nevladinih organizacija i branitelja ljudskih prava, i odlučno podržavamo njihovu participaciju i prostor za dijalog i interakciju“, istakao je Đukanović.

On je dodao da je Crna Gora posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije.  

Naglasio je da koristi priliku da ukaže na jedno važno unutrašnje pitanje za Crnu Goru, a tiče se novousvojenog Zakona o vjerskim slobodama, kojim se na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvršćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.

„Postupak izrade zakona trajao je pet godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene. Ovim zakonom je zamijenjen zakon iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije. Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode“, poručio je Đukanović.

Kazao je i da sve to ima svoju tipično balkansku predistoriju, o čemu nažalost nema vremena da ih upozna.

„Zato danas i u Savjetu za ljudska prava, želim da potvrdim da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije. Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana“, saopštio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je poručio da stabilnost zemlje nije ugrožena.

„Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj. Ovim mi činimo dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđujemo da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava, zaključio je Đukanović.

1 komentar

  • Ništa Milu neće vredeti prazne reči. Kad zapadnjaci budu ocenili da je on „potrošen“ zgaziće ga kao bubu. Tako su i do sada radili, i nema razloga da sa Milom budu drugačiji.

Klikni ovde da postaviš komentar