Komentari

Ćeranić: Erdogan će 7. i 8. oktobra biti u Beogradu – hoće li to pomoći formiranju Savjeta ministara BiH?

IZETBEGOVIĆ SE SA NJIM SASTAJE ISKLJUČIVO NASAMO, A PREVODI MU - ROĐAK
  • U Sarajevu se priča da se u Banja Luci uskoro osniva institut za Mladena Ivanića. Biće to opservatorija za borbu protiv kriminala i korupcije. Da, baš opservatorija (neformalno se koristi taj naziv) što podsjeća na Sirijsku opservatoriju za ljudska prava stacioniranu u Londonu
  • Turska u Sarajevu ima svoje medije i svoje nevladine organizacije. Ima moć i uticaj. Kada se stvari sagledaju iz tog ugla, Izetbegoviću i nije lako. S obzirom na komplikovane i trenutno vrlo hladne odnose SAD i Turske, on se doslovce nalazi između dvije vatre
  • Sarajevska čaršija govorka da se auto-put Beograd-Sarajevo gradi da bi tenkovi iz Srbije u slučaju novog sukoba u BiH brže stigli. Šta ćete, u strahu su velike oči
  • Izbor reis-ul-uleme za Izetbegovića je pitanje političkog života i smrti. Njegov kandidat je, razumljivo, Kavazović. Ima Izetbegović i druge strahove od ishoda izbora reisa, poput čaršijskih optužbi za umiješanost u ubistvo Ramiza Delalića Ćele

Piše: Predrag ĆERANIĆ

DRUGOG oktobra navršilo se tačno godinu dana od svirepog ubistva Džamala Kašogija, saudijskog državljanina, novinara Vašington posta i kritičara vlade Saudijske Arabije.

Ubistvo je izvršeno u konzulatu Saudijske Arabije u Instambulu, u koji se nesrećni Kašogi uputio kako bi preuzeo dokumenta. Najviše zahvaljujući Turskoj, saudijskom rivalu u islamskom svijetu, događaj je s pravom poprimio svjetski publicitet.

Tijelo Kašogija još nije pronađeno, upućeni kažu da su dijelovi, koje nije uspjela da sprži kiselina, prebačeni u Saudijsku Arabiju.

U toj zemlji je pokrenut i sudski postupak protiv 11 lica (koje je označila Turska jer su ih registrovale sigurnosne kamere kako ulaze u prostorije konzulata) ali se proces vodi skriven od javnosti (zbog bezbjednosnih razloga) i ne daje mu se publicitet.

Ključni princ, odnosno prestolonasljednik Muhamed bin Salman, čak je izjavio da snosi odgovornost za ubistvo „jer se to dogodilo za vrijeme njegove vladavine“.

Preuzimanje odgovornosti u navedenom smislu djeluje cinično. CIA i zapadne vlade odavno su princa Salmana optužile kao nalogodavca ubistva Kašogija.

Muhamed bin Salman

Na godišnjicu Kašogijevog ubistva iz regiona Bliskog istoka više se čuju Salmanove osude Irana, i pozivanje međunarodne zajednice da odvrati Iran od rata sa njegovom zemljom. Princ u stvari samo daje svoj doprinos negativnoj atmosferi koja se stvara oko Irana, kao odgovornog za napad dronovima na saudijsku rafineriju, što još nije dokazano, a ignoriše se da su jemenski Huti odmah preuzeli odgovornost za napad.

Simptomatično je da Saudijska Arabija godišnje izdvaja 70 milijardi dolara za vojne svrhe, čime je dospjela na drugo mjesto na svijetu (odmah iza SAD). Uzalud, napad dronovima nisu mogli osujetiti moćni raketni sistemi Patriot.

Arabija slovi kao glavni američki saveznik u potencijalnom napadu na Iran, što se iz Vašingtona dugo najavljuje iako se tome protivi predsjednik Tramp.

Rat sa prilično neizvjesnim razvojem događaja zaista mu nije potreban nepunu godinu dana pred izbore.Turski predsjednik

Erdogan nije se oglašavao povodom godišnjice Kašogijevog ubistva. On će 7. i 8. oktobra boraviti u Beogradu, a tokom drugog dana posjete biće održan trilateralni samit Turske, Srbije i BiH. Kako najavljuju mediji, na samitu će biti prisutni članovi Predsjedništva BiH.

Da li će taj susret doprinijeti bilo kakvom pomaku u poznatim BiH nesporazumima, ili će stvari ostati po starom, u smislu parafraze poznatog pitanja:  šta je starije – Savjet ministara ili ANP?

Erdogan nije bez uticaja u BiH. Sastanke sa Izetbegovićem obavlja nasamo, a prisutan je jedino prevodilac, inače Izetbegovićev rođak.

Sarajevska čaršija, ona koja oponira Izetbegoviću, tvrdi da Putin djeluje kroz Erdogana, i da je na taj način Izetbegović posredno u ruskim rukama.

Sa iste adrese Izetbegović je optuživan da je Sporazum o zajedničkim principima formiranja vlasti sa Dodikom potpisao upravo pod Erdoganovim uticajem, što su zaključili i Amerikanci, pa su reagovali brzinom munje.

Taj dio čaršije tvrdi da Erdogan prilikom svakog boravka u Sarajevu obavezno navrati na jedan univerzitet osnovan turskim novcem, a za koji se smatra da je turski obavještajni punkt. Da tu dobije potrebne informacije o stanju u BiH.

Ništa novo u obavještajnoj djelatnosti.

Konačno, i Mosad, kultni naziv za izraelsku službu bezbjednosti, u prevodu znači institut. I jeste institut. I puno više od toga.

U Sarajevu kažu da se u Banja Luci uskoro osniva institut za Mladena Ivanića. Biće to opservatorija za borbu protiv kriminala i korupcije. Da, baš opservatorija (neformalno se koristi taj naziv) što nas podsjeća na Sirijsku opservatoriju za ljudska prava stacioniranu u Londonu.

Oni koji su je tražili kažu da je u pitanju „kućica, u kućici čičica, konektovan na MI6“.

Turska u Sarajevu ima svoje medije i svoje nevladine organizacije. Ima moć i uticaj. Kada se stvari sagledaju iz tog ugla, Izetbegoviću i nije lako. S obzirom na komplikovane i trenutno vrlo hladne odnose SAD i Turske, on se doslovce nalazi između dvije vatre. Tako dolazi u situaciju da čas podlegne uticaju iz Stambola a taj uticaju koji na njega ima Željko Komšić, što je paradoks – Komšića je politički proizvela SDA, odnosno Izetbegović, a nekada imate utisak da je obrnuto, da je Komšićeva minorna partija DF proizvela Izetbegovića.

Poznato je Izetbegoviću koliko je Erdoganu stalo do odnosa sa predsjednikom Srbije Vučićem, i uopšte, do odnosa sa Beogradom.

Izetbegović će trilateralnom samitu prisustvovati posredstvom Šefika Džaferovića. Znači, manevarski prostor postoji. A dok se vrše manevri strateški projekti kao što je izgradnja auto-puta Sarajevo – Beograd će da stoje i nešto čekaju.

Čaršija svakako kaže da se taj auto-put gradi da bi tenkovi iz Srbije u slučaju novog sukoba u BiH brže stigli. Šta ćete, u strahu su velike oči.

U međuvremenu štrajkovi, poput aktuelnog štrajka zdravstvenih radnika, u Sarajevu su postali svakodnevnica. Zato se sa Federalnog javnog servisa odapinju strijele prema Srbiji, ponajviše prema predsjedniku Vučiću. Ide se tako daleko da se zadire u moguće vanredne izbore, na način da se daje veliki prostor Vučićevoj opoziciji.

Sarajevski mediji ovih dana puni su kritike na račun predsjednika skupštine Kantona Sarajevo, Elmedina Konakovića, jer je kantonalna vlada 325 000 KM preusmjerila na Konakovićev kabinet, kako bi taj novac on doznačio nevladinim organizacijama poput BANU, koji pripada njegovom partijskom šefu, muftiji Zukorliću, kandidatu za novog rejs-ul-ulemu Islamske zajednice u BiH.

Drugi kandidat je aktuelni reis Husein Kavazović. Izbor reis-ul-uleme za Izetbegovića je pitanje političkog života i smrti. Njegov kandidat je, razumljivo, Kavazović.

Ima Izetbegović i druge strahove od ishoda izbora reisa, poput čaršijskih optužbi za umiješanost u ubistvo Ramiza Delalića Ćele.

A čaršija ko čaršija. Da li o njoj uopšte možemo reći nešto što već Andrić nije napisao?

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar