Odabrano Svijet

Hoće li se saznati istina o Stepincu iako Vatikan otvara arhiv „Hitlerovog pape“?

PRED ISTRAŽIVAČIMA 2.500 FASCIKLI I 13.000 KOVERATA SA 16 MILIONA `LISTOVA`
  • Početkom marta u Vatikan će stići prvih 150 istoričara zainteresovanih za arhivske tajne o djelovanju Vatikana i Zagrebačke nadbiskupije u vrijeme Drugog svjetskog rata. Među njima može biti i jedan naš
  • Na usluzi će im biti prava vatikanska „reprezentacija“ kardinal Hoze Tolentino Kalaku de Mendoza, vodeći vatikanski arhivar i bibliotekar, ali i visoki crkveni dostojanstvenici iz Kongregacije za nauku vjere, nasljednice inkvizicije

KADA 2. marta Vatikan otvori arhive iz ratnog pontifikata pape Pija XII mnoge tajne, pa i ona oko aktivne saradnje kardinala Alojzija Stepinca i zločinačke NDH, biće napokon rješene.

Već do kraja ove godine rezervisane su sve stolice u arhivu gde će naučnici proučavati milione stranica koje se čuvaju u arhivu iz vremena Drugog svjetskog rata, podjeljenih u 121 tematsku cjelinu, pišu „Novosti“.

„Mi se ne bojimo“, poručuje biskup Serđo Pagao, prefekt Vatikanskog arhiva, nakon što je papa Francisko donio odluku da se ništa ne skriva, pa ni najveće tajne koje treba da razjasne odnos pape Pija XII i genocida nad Jevrejima, kao i zločinima koji su počinjeni u NDH.

Tako će napokon doći na svjetlo dana i prepiska koju je Vatikan vodio ne samo sa Stepincem, već i dokumenti koji će otkriti odnos Svete stolice i vrha ustaške države.

Postojao je i stalni kontakt Vatikana i Zagrebačke nadbiskupije, pa će biti veoma zanimljivo vidjeti zašto je vatikanska diplomatija odbijala da prizna NDH, bez obzira na to što su signali da se to uradi dolazili i od strane crkvenih dostojanstvenika iz Zagreba.

Šta je Stepinac pisao o progonima Srba?

Sigurno će biti najzanimljive videti šta je Stepinac pisao papi o progonima Srba, Jevreja i Roma i da li je 1941. godine, prije svega u onim prvim mjesecima od dolaska ustaša na vlast, kada im je davao punu podršku, slao informacije o zločinima koji su počinjeni nad Srbima na Baniji, Lici i Kordunu. Isto tako, iz dokumenata koji su čuvaju u arhivu vidjeće se kako je sam papa reagovao na zločine koje su činile ustaše, ali i neki katolički sveštenici koji su podržavali ustaški pokret.

Istoričari koji su proučavali ovaj period i odnos Katoličke crkve i NDH nisu do sada imali mogućnost da vide dokumente koji otkrivaju odnos Svete stolice i režima Ante Pavelića, kao ni prepisku koja je vođena u crkvenim krugovima na relaciji Vatikana i Zagreba. Povremeno su se pojavljivali dokumenti iz čudnih izvora koji je trebalo da prikažu Stepinca kao zaštitnika Srba i Jevreja, ali se pokazalo da su mnogi od njih bili falsifikati.

Nikada do sada nije objavljena ni prepiska vatikanskih diplomata i vrha Zagrebačke nadbiskupije, pa će biti zanimljivo da se vidi da li je Vatikan uopšte reagovao na zločine sveštenika i antihrišćansko djelovanje djela klera u NDH.

Da li će Zagrebačka nadbiskupija otvoriti arhiv?

Istoričari čekaju i odgovore vezane za poslijeratni period, prije svega da li je Josip Broz Tito tražio od Alojzija Stepinca da se odvoji od Vatikana, kao i odnos Vatikana u vrijeme Tršćanske krize i navodnog nastojanja crkvenog vrha da se zone A i B pripoje Italiji.    Istovremeno sa otvaranjem Vatikanskog arhiva očekuje se i odluka da Zagrebačka nadbiskupija otvori arhiv, jer se postavlja i pitanje šta se tamo skriva.

Jedino tako može se doći do pune istine, a taj put je zatražio Francisko kada je najavio otvaranje arhiva, ali i detaljno istraživanje djelatnosti Alojzija Stepinca u ratnim godinama.

Za sam Vatikan ostaje delikatno pitanje odnos prema papi Piju XII koji je izabran šest mjeseci prije izbijanja Drugog svjetskog rata, a mnogi su mu zamjerali da je bio tolerantan prema ratnim zločincima i zatvarao oči pred genocidom. Poslije rata tvrdilo se i da je svojim ćutanjem bio saučesnik u Holokaustu, pa su ga zvali „Hitlerov papa“.

Tako su mnogi smatrali da je zatvarao oči i kada je riječ o ustaškim zločinima, pogotovo 1941. godine, kada je i sam Stepinac sarađivao sa vrhom ustaške države, a same NDH se nije odrekao do posljednje godine rata bez obzira na to što je kasnije osuđivao ustaše.

Vatikan obično čeka 70 godina nakon završetka pontifikata pape da otvori arhiv. Pije XII umro je 1958. godine u ljetnjoj rezidenciji Kastel Gandolfo.

Francisko se odlučio da arhiv o kontroverznom papi otvori nešto ranije.

Sve ono što će se naći u arhivu biće presudno za odluku da li će papa Pije i Alojzije Stepinac biti proglašeni svetim. Kanonizacija ratnog pape počela je 1958, a Božjim slugom proglašen je 1990. Zbog kontroverzi je zakočen dalji postupak, a papa Francisko očito ne želi da donese odluku ni o kanonizaciji kardinala Stepinca.

Sve je spremno da istina napokon izađe na svjetlo dana, a najjača vatikanska „reprezentacija“ biće na usluzi brojnim istraživačima koji će narednih mjeseci pohrliti u arhiv. Tu su kardinal Hoze Tolentino Kalaku de Mendoza, vodeći vatikanski arhivar i bibliotekar, ali i visoki crkveni dostojanstvenici iz Kongregacije za nauku vjere, nasljednice inkvizicije.

Tajni arhiv

Euđenio Marija Đuzepe Đovani Paćeli kao papa Pije XII imao je pontifikat od 1939. do 1958. godine i trinaest godina je trebalo da se pripreme dokumenti iz njegovog vremena. Riječ je o 16 miliona papira, 13.000 koverti i 2.500 fascikli. Papa Francisko, najavljujući otvaranje arhiva, rekao je da se „Crkva ne plaši istorije, voli je“, a naziv Tajni arhiv izmenio je u Apostolski.

Naši istraživači aktivni

„Znam da bar jedan naš istoričar, a sada ih je možda i dvojica, odavno istražuje i ima uvid u dostupnu arhivu Vatikana. Nemam saznanja da li je on među 150 novoprijavljenih istraživača koji će imati pristup u vatikanske arhive za razdoblje pontifikata Pija XII. Svaki arhiv ima svoja pravila uvida u dokumentaciju, ali se nadam da će taj naš istoričar imati pravo prvenstva, jer godinama istražuje pomenuti period istorije“, rekao je za „Novosti“ dr Milan Koljanin, istoričar Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.

(Tanjug)

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar