RS i matica

Dodik u Pranjanima: I „Halijard“ je dokaz da je Otadžbinski pokret bio na strani saveznika

UKAZAO DA JE U OKVIRU ISTE MISIJE BILA PISTA I KOD SELA BOLJANIĆ NEDALEKO OD DOBOJA

Izvor: Tanjug/Andrija Vukelić

  • Milorad DODIK: „Otadžbinska vojska je bila dio savezničkih snaga. Ponosan sam na ove ljude i na moje ljude sa Ozrena što su to isto uradili. Srbi su u Drugom svjetskom ratu bili na istoj strani sa saveznicima
  • Sve ono što je Vučić nedavno uradio u Vašingtonu i ovo što mi danas radimo ovde, to je – naglasio je srpski član Predsjedništva BiH – jedan novi put naše saradnje i prijateljstva sa našim saveznicima
  • Osnivač Fondacije „Halijard“, američki pilot Džon Kapelo, uz pomoć države Srbije gradi pistu i memorijalni centar u Pranjanima koji svake godine posjećuju porodice veterana i američki zvaničnici. U rad su se uključili i Srbi iz Amerike. Kapelo vjeruje da spasavanje savezničkih pilota u Srbiji, koje je dugo skrivano od javnosti, moglo biti polazna tačka za popravljanje odnosa srpskog i američkog naroda

SRPSKI član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Pranjanima kod Gornjeg Milanovca da je misija „Halijard“ simbol borbe našeg naroda za slobodu i odraz prijateljstva koji naš narod nosi u sebi kao jednu od najvećih svojih vrijednosti.

U obraćanju na obilježavanju 76 godina od operacije „Halijard“, najveće akcije spasavanja oborenih američkih i savezničkih vazduhoplovaca, Dodik je napomenuo da je isti takav improvizovani aerodrom u Drugom svjetskom ratu bio i na Ozrenu kod Doboja gdje su Srbi spasavali savezničke pilote, te  najavio da će i na Ozrenu, biti napravljen isti monument i organizovano obilježavanje kao i u Pranjanima, gdje su u akciji „Halijard“ spasavani saveznički piloti.

– Vazdušni most liči na sve mostove koji se grade i to je jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća. Ovaj vazdušni most je spasio mnogo ljudi, značilo je uspostaviti nova prijateljstva i potvrditi nešto što je bilo veoma jasno u to vreme, a to je da je otadžbinska vojska bila deo savezničkih snaga u borbi protiv najvećeg zla – rekao je Dodik.

Istakao je da je u to vreme izgradnja aerodroma značila veliko odricanje i ozbiljan putokaz.

– Na jedan čudan način, ovaj vazdušni most spojio je ovo mjesto i Boljanić kod Doboja, u Republici Srpskoj, odakle su na isti način spasavani američki saveznički piloti – naveo je Dodik.

On je istakao značaj te akcije koja je ukazivala da je Jugoslovenska vojska u otadžbini bila dio savezničkih snaga i da je to značilo uspostaviti nova prijateljstva, što srpski narod nosi u sebi.

– Srbija je bila okupirana od Nijemaca, a Srbi su bili opredijeljeni da izgrade aerodorom da pomognu saveznicima – rekao je Dodik.

Naglasio da mu je posebna čast što je danas u Prnjanima da obilježi ovaj događaj, koji tokom svih proteklih godina nisu uspjeli da satru.

– Otadžbinska vojska je bila dio savezničkih snaga, ponosan sam na ove ljude i na moje ljude sa Ozrena što su to isto uradili – rekao je Dodik i dodao da su Srbi u Drugom svjetskom ratu bili na istoj strani sa saveznicima.

Zahvalio je svima koji su omogućili da taj događaj bude sačuvan od zaborava, kao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću što ne propusti priliku da sve do sada zaboravljane događaje „vrati“.

– Sve ono što je Vučić nedavno uradio u Vašingtonu i ovo što mi danas radimo ovde, to je jedan novi put naše saradnje i prijateljstva sa našim saveznicima – rekao je Dodik.

Osnivač Fondacije „Halijard“, američki pilot Džon Kapelo, vjeruje da bi ovaj detalj iz istorije, dugo skrivan od javnosti, mogao biti polazna tačka za popravljanje odnosa srpskog i američkog naroda.

Kapelo uz pomoć države Srbije gradi pistu i memorijalni centar u Pranjanima koji svake godine posjećuju porodice veterana i američki zvaničnici. U rad su se uključili i Srbi iz Amerike.

On vjeruje da bi „Halijard“ mogao predstavljati i novi list u odnosima Srbije i SAD. Svjestan je šta se desilo 90-ih, ali smatra da je to bila anomalija, a ne pravo lice uzajamnih odnosa.

Osim u Pranjanima, godišnjica misije „Halijard“, u oktobru će biti obilježena i u Boljaniću kod Doboja, gdje je postojala druga pista za evakuaciju, a Kapelo navodi da pregovara sa vlastima Srpske da se i tu izgradi obilježje.

Po naredbi generala Draže Mihailovića, početkom marta 1944. godine počela je izgradnja aerodroma, sa kojeg je trebalo da se vrši evakuacija američkih avijatičara za Italiju.

Stotine srpskih seljaka iz okolnih sela radilo je svakodnevno sa volovskim zapregama tokom marta 1944. godine da bi izgradili improvizovani aerodrom za evakuaciju.

Prvo je evakuisana britanska vojna misija na čelu sa generalom Čarlsom Armstrongom krajem maja 1944. godine, a sa njima i određeni broj savezničkih avijatičara.

U mjestu Koceljeva, u Srbiji, sa improvizovanog aerodroma, nastavljena je evakuacija američkih avijatičara 17. i 29 septembra 1944. godine. Tada je sa pilotima odletio kapetan Džordž Musulin, a američki kapetan Nik Lalić je ostao da se i dalje stara o evakuaciji avijatičara.

Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini sredinom oktobra 1944. godine, pod pritiskom partizanskih snaga, prelazi sa svojim jedinicama iz Srbije u istočnu Bosnu. Na planini Ozren u blizini sela Boljanić, kod Doboja, od 22. oktobra do 1. novembra 1944. godine bilo je osposobljeno novo uzletište.

Sa ovog uzletišta 1. novembra 1944. godine u Italiju je poletio avion sa šefom američke vojne misije, pukovnikom Robertom Mekdauelom, kapetanom Džonom Milodragovićem i poručnikom Majklom Rajačićem.

Sa uzletišta u Boljaniću 27. decembra 1944. godine za Italiju je odletio i kapetan Nik Lalić, te radio-telegrafista Artur Džibilijan.

(Srna)

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar