Federacija/BiH

Džaferović zatražio da se u Evropskoj narodnoj partiji pokrene dijalog o položaju islama u EU

NA KONGRESU EPP U ZAGREBU POŽALIO SE DA JE U BiH SAV TERET MIGRANTSKE KRIZE PAO NA BOŠNJAKE
  • Na kongresu rekao i ovo: „Većina vas pripada narodima i strankama koji baštine kršćansku tradiciju. Ja pripadam narodu koji baštini islamsku tradiciju. Različitih smo religija, ali nam je zajednička vjera u Boga i abrahamska tradicija. Naše različitosti ne sprječavaju nas da imamo zajedničku viziju Evrope“
  • Prisutnima na kongresu EPP sugerisao da se BiH suočava s nedostatkom solidarnosti s migranatima, kao i da je u srži te nesolidarnosti namjera da se to pitanje iskoristi za dokazivanje kako je BiH nemoguća država, ali i za koketiranje s islamofobijom: „Sav teret migrantske krize pao je na područja u kojima većinu stanovništva čine Bošnjaci. Politički predstavnici hrvatskog i srpskog naroda odbili su da se teret migrantske krize ravnomjerno raspođeli na cijelu teritoriju BiH“
  • Po Srbima donekle zakamuflirano udario i tvrdnjom da je osnovni problem s kojim se BiH još suočava „postojanje političkih aktera i snaga koje političkim sredstvima pokušavaju ostvariti makar dio ciljeva koje nisu ostvarili u tim ratovima“

ČLAN Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je na statutarnom Kongresu Evropske narodne stranke (EPP) održanom u Zagrebu da Bosna i Hercegovina zaslužuje veću podršku Evropske unije.

Kongresu na kojem se bira novi predsjednik EPP, najuticajnije stranačke grupacije u Evropskoj uniji, prisustvovao je veći broj evropskih državnika, a tokom plenarne sesije Džaferović se obratio Kongresu.

Zahvalio se dosadašnjem predsjedniku EPP-a Džozefu Daulu, na podršci BiH na putu ka EU, te je uputio čestitke novom predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku, kojem je takođe zahvalio na podršci evropskoj perspektivi BiH koju je pružao kao predsjednik Savjeta EU tokom proteklih pet godina.

„Živimo u turbulentnom vremenu punom izazova. Evropska unija se suočava s brojnim problemima, od migrantske krize i Bregzita do rasprava o unutrašnjem preuređenju Unije. Principi na kojima se decenijama temelji međunarodni poredak su uzdrmani“,  kazao je.

Napomenuo je da neki od najmoćnijih globalnih aktera danas ozbiljno dovode u pitanje svjetski poredak zasnovan na ranije opšteprihvaćenim pravilima, a u trenucima nesigurnosti i kriza ljudi se uvijek vraćaju izvornim vrijednostima.

„Evropska narodna stranka je simbol tih vrijednosti.  Zato nije slučajno da građani Evropske unije daju povjerenje strankama ove grupacije“, ocijenio je Džaferović.

Džaferović se osvrnuo na odnos Evrope i islama, kazavši da su migrantska kriza i aktuelne rasprave unutar Evropske unije o zapadnom Balkanu otvorile veoma važno i osjetljivo pitanje, a to je pitanje odnosa Evrope i islama.

„Većina vas pripada narodima i strankama koji baštine kršćansku tradiciju. Ja pripadam narodu koji baštini islamsku tradiciju. Različitih smo religija, ali nam je zajednička vjera u Boga i abrahamska tradicija. Prijatelji smo, dijelimo zajedničko evropsko tlo, pripadamo istoj političkoj grupaciji. Naše različitosti ne sprječavaju nas da imamo zajedničku viziju Evrope. Naprotiv, bogatstvo naših različitosti je temelj te naše vizije“, dodao je.

Naglasio je da se danas kada se ponovo bude rasizam, antisemitizam i islamofobija svi moraju biti jedinstveni u zaštiti temeljnih vrijednosti bez kojih Evropa nikada ne bi bila ono što jeste.

Kazao je i da će iz tog razlog predložiti Tusku da u okviru Evropske narodne stranke pokrene otvoren i iskren dijalog o položaju islama u Evropskoj uniji.

Govoreći o migrantskoj krizi u BiH, istaknuo je da se ona sada pretvara u humanitarnu krizu, naglašavajući da zaštita granica ne smije značiti kršenje ljudskih prava jer će doći vrijeme kada će svi koji budu to radili morati položiti račune.

„U ovom trenutku mi pružamo utočište većem broju ljudi nego neke bogatije i stabilnije zemlje Evropske unije. Politizacija migrantske krize unutar BiH je ključni razlog zbog kojeg se migrantska kriza pretvara u humanitarnu krizu“, poručio je Džaferović.

Skrenuo je pažnju da se BiH suočava s nedostatkom solidarnosti s migranatima, kao i da je u srži te nesolidarnosti namjera da se ovo pitanje iskoristi za dokazivanje kako je BiH nemoguća država, ali i za koketiranje s islamofobijom.

„Sav teret migrantske krize pao je na područja u kojima većinu stanovništva čine Bošnjaci. Politički predstavnici hrvatskog i srpskog naroda odbili su da se teret migrantske krize ravnomjerno raspođeli na cijelu teritoriju BiH“, podsjetio je Džaferović obraćajući se skupu.

Istaknuo je da se taj duboko nehrišćanski i nehumani pristup pravda borbom protiv islamizacije, odbranom hrišćanske Evrope i najprizemnijim teorijama zavjere, a sve to širi strah i nelagodu kod građana BiH pa bh. institucije ne mogu adekvatno odgovoriti tom izazovu.

„Zato nam je potrebna snažnija podrška Evropske unije, ne samo finansijska i tehnička, već i politička“, pozvao je Džaferović, podsjećajući da su migranti u BiH došli preko teritorije Evropske unije, te da oni ne žele trajno ostati u BiH nego otići u Evropsku uniju.

Podsjetio je i da je BiH najveća žrtva ratova na zapadnom Balkanu 90-ih godina prošlog vijeka, te da je osnovni problem s kojim se i danas suočava postojanje političkih aktera i snaga koje političkim sredstvima pokušavaju ostvariti makar dio ciljeva koje nisu ostvarili u tim ratovima.

„Jedinstvena, cjelovita i sigurna BiH je ključ stabilnosti na Zapadnom Balkanu.  Zbog toga EU u politici proširenja treba imati mnogo pažljiviji i brižniji odnos i pristup prema BiH, jer se to tiče i stabilnosti same EU“, stav je Džaferovića.

Kao dobar primjer takvog pristupa izdvojio je njemačko-britansku inicijativu, koja je rezultirala značajnim napretkom BiH na evropskom putu zbog čega je mišljenja da bi trebalo nastaviti s takvim pristupom.

Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama, istaknuo je da BiH želi dobre odnose te jačanje ekonomskih, transportnih i drugih veza, a ti odnosi trebaju se zasnivati na principima reciprociteta i međusobnog uvažavanja.

„Međudržavni sporovi i otvorena pitanja, uključujući i pitanje granica, mogu se i moraju rješavati isključivo u skladu s principima međunarodnog prava. BiH nema, niti je ikada imala bilo kakve pretenzije prema susjedima. Od susjeda očekujemo isti odnos prema nama“, kazao je.

Kazao je da je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine imala ključni značaj za jačanje mira i stabilnosti u BiH i regionu, kao i da je evropski put bio i ostao nezamjenjivi okvir za provođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi u BiH.

„Nepostojanje konsenzusa na oktobarskom sastanku Evropskog vijeća za donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom donijelo je veliko razočarenje i unijelo novu dozu evroskepticizma na zapadnom Balkanu, pa i u BiH“, stava je Džaferović.

(Fena)

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar