Federacija/BiH

Za domaće sudije u Ustavnom sudu BiH – SNSD i HDZ, `bosanski blok` – protiv, SDS uzdržana

OČEKIVAN RASPORED SNAGA U USTAVNOPRAVNOJ KOMISIJI PREDSTAVNIČKOG DOMA PS BiH
  • Predlagači zakona su poslanici Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović
  • Prijedlog zakona obrazložila šef Kluba poslanika SNSD Snježana Novaković-Bursać: „S obzirom na potrebu da BiH obezbijedi vlastiti suverenitet, koji je sadašnjim načinom izbora troje sudija Ustavnog suda, stranih državljana, ograničen, potrebno je, u skladu sa ustavnom mogućnošću, kroz donošenje odgovarajućeg zakona obezbijediti da Ustavni sud BiH u punom kapacitetu bude popunjen sudijama državljanima BiH koje bi birao organ BiH

USTAVNOPRAVNA komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skuštine BiH nije danas u Sarajevu prihvatila Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji predviđa da za sudije ovog suda budu birani isključivo državljani BiH.

Četiri člana Komisije bila su za (SNSD i HDZ), četiri protiv (SDA, SDP i DF) i jedan uzdržan (SDS) prilikom glasanja o usaglašenosti Prijedloga zakona sa ustavnopravnim sistemom, kao i glasanja o principima ovog zakonodavnog postupka.

Predlagači ovog zakona su poslanici Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.

Članove komisije o suštini ponuđenog prijedloga upoznala je šef Kluba poslanika SNSD-a Snježana Novaković-Bursać.

– S obzirom na potrebu da BiH obezbijedi vlastiti suverenitet koji je sadašnjim načinom izbora troje sudija Ustavnog suda, stranih državljana, ograničen, potrebno je, u skladu sa ustavnom mogućnošću, kroz donošenje odgovarajućeg zakona obezbijediti da Ustavni sud BiH u punom kapacitetu bude popunjen sudijama državljanima BiH koje bi birao organ BiH – navela je Bursaćeva.

Prema njenim riječima, kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud trebalo bi da predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja.

– Radi dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristrasnog i profesionalnog rada sudija, jedan od tih razloga ima za cilj da se i u instituciji Ustavnog suda u kojem se nalaze strani državljani zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je i obaveza BiH u procesu evropskih integracija – citirala je ona dio obrazloženja prijedloga.

Ustavno-pravna komisija utvrdila je danas usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH i principima Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Savjet ministara.

Obrazlažući razloge za donošenje ovog zakona, predlagač navodi da su trenutno važeći zakoni o platama sudija i tužilaca doneseni 2005. godine od visokog predstavnika, i to kao set od četiri usaglašena zakona koji regulišu pitanje plata i naknada nosilaca pravosudnih funkcija na svim nivoima pravosuđa u BiH, pri čemu Zakonom o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama iz te godine nisu predviđene naknade na ime troškova prevoza, toplog obroka i odvojenog života.

Predlagač smatra da će uvođenje naknade za odvojeni život i naknade troškova smještaja u toku rada, te naknade troškova prevoza na posao i s posla stimulisati kandidate za pravosudne funkcije da apliciraju na pozicije van mjesta njihovog prebivališta.

Time će se omogućiti postizanje adekvatne nacionalne zastupljenosti nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, odnosno efikasnije popunjavanje sistematizacije i imenovanje kvalitetnog kadra.

Na ovaj način biće obezbijeđeno uživanje svih prava zaposlenih na nivou BiH, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Članovi Ustavnopravne komisije razmotrili su zahtjev Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom za ocjenom ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti životinja BiH i uputili ga u dalju proceduru.

 

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar