Odabrano Federacija/BiH

Arapi počeli da napuštaju BiH, neka njihova naselja već izgledaju kao ukleti gradići

GOSTIJU SA BLISKOG ISTOKA – MAHOM ARAPA – U BiH 2017. BILO ČAK 90.000
  • Čovjek koji nije naklonjen Arapima, ali je upućen u situaciju: „Smatram da su oni došli na ovo područje samo kako bi opravdali neke svoje sumnjive radnje u rodnoj zemlji. Napravili su kuće, naselja, sve legalizirali, u puno slučajeva ostali dužni pa te stvari tek sada izlaze, ali oni će napustiti ovo područje. Onako kako su došli tako će i otići, ne mislim na ovaj sezonski dolazak i odlazak, nego trajno“
  • Arapi počeli da shvataju da im nisu potrebna naselja u evropskim zemljama jer mogu praviti svoju Evropu. Na četiri kilometra od obale Dubaija raste nova Evropa. Njen naziv je „Srce Evrope”, a riječ je o projektu vrijednom pet milijardi dolara koji će na drugom kraju svijeta predstaviti Veneciju, St. Peterburg, dijelove Švedske, Njemačke, Švicarske…

OZBILJNIJI val dolaska u BiH gostiju s Bliskog Istoka, prvenstveno Arapa, počeo je 2015. godine.

Samo tada ovu zemlju posjetilo je 40 hiljada njih, a 2017. čak 90 hiljada. Počela su i ulaganja, izgradnja privatnih gradova, otvarani su restorani, barovi, nicale su nekretnine za nove žitelje… Sve je išlo u smjeru da bi takvim tempom u godinama koje predstoje mogli postati najveći narod u BiH.

Stoga, zavladao je i strah kod ljudi.

– Ljudi strahuju da će se resursi ove države jednostavno pokloniti nekom drugom – govorio je Asim Mujkić, profesor sociologije na Sveučilištu u Sarajevu. Osobit problem bila je činjenica što su pojedini dužnosnici iz SDA blagonaklono gledali na takvo naseljavanje BiH. Nije bez razloga Ilidža prozvana Kuvajt Sitijem, a načelnik Senaid Memić prozvan je pokroviteljem arapskog djelovanja zbog brojnih dopuštenja Arapima. Međutim, koliko god je ispočetka djelovalo zabrinjavajuće, izgleda da se i arapizacija BiH lagano smiruje. Veliki projekti Buroj Ozone, Drozgometva i drugi praktički se više i ne spominju.

– Smatram da su oni došli na ovo područje samo kako bi opravdali neke svoje sumnjive radnje u rodnoj zemlji. Napravili su kuće, naselja, sve legalizirali, u puno slučajeva ostali dužni pa te stvari tek sada izlaze, ali oni će napustiti ovo područje. Onako kako su došli tako će i otići, ne mislim na ovaj sezonski dolazak i odlazak, nego trajno. Ostat će prazni objekti, uništena kulturna dobra, rijeke i jezera…, sve ono što se prilagođavalo njima i što su neki lokalni dužnosnici bili dužni napraviti sve kako arapski investitori zažele. Da rezimiramo, ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi nikad nisu blagonaklono gledali na to da im neko „osvaja” zemlju i da, primjerice, putevima kojima su dosad putovali, više ne mogu jer je neko to privatizirao. Mi se između sebe možemo podnositi ili ne podnositi, ali pravo na zemlju ne damo nikome. Ovo s arapskim investicijama bilo je dobro tek onim lokalnim dužnosnicima koji su ugradili sebe u projekte – govori čovjek koji je upoznat s investicijama u ovoj zemlji i prilično sumnjičav prema Arapima. Ističe da bi isto mislio i da su neki drugi narodi u pitanju.

– Da 40 hiljada Nijemaca dođe graditi svoj kompleks, svoje naselje, ne bi mi bilo drago, iako su Nijemci radno etični i konkretnim bi nam primjerom mogli pomoći. Kažem opet, ovo narodima nije ništa dobro donijelo. Koliko je neplaćenih poslova ostalo – pita se sagovornik.

Međutim, zanimljivo je da prazni turistički kompleksi, kao i najava prodaje ili prodaja istih nisu zabilježeni samo u BiH. Tako se u planinama zapadne Turske nalazi niz dvoraca veličine prosječne trokatnice.

– Luksuzno naselje izgrađeno je da bi se udovoljilo potrebama bogatih Arapa, no pokušaj nije uspio. U umjetnom gradiću napravljen je objekt za šoping centar, hotel, džamiju, turske toplice… Sarot grupa koja je sve gradila zapala je u financijske teškoće jer, kako kaže čelnik, investitori iz Katara, Kuvajta, UAE-a i Saudijske Arabije svoje uplate nikad nisu realizirali.

I na kraju su, umjesto uplate novca, odustali od projekta, a luksuzno naselje izgleda kao ukleti gradić. A da im možda nisu potrebna naselja u evropskim zemljama jer mogu praviti svoju Evropu, shvatili su ovih dana. Tako na četiri kilometra od obale Dubaija raste nova Evropa, a naziv je „Srce Evrope”, veliki građevinski pothvat kojem je cilj predstaviti ono najljepše što Evropa može ponuditi.

Riječ je o projektu vrijednom pet milijardi dolara koji će na drugom kraju svijeta predstaviti Veneciju, St. Peterburg, dijelove Švedske, Njemačke, Švicarske i još neke dijelove.

Vecernji.ba

 

Dodaj komentar

Klikni ovde da postaviš komentar